Angažovanje povremenog radnika
Nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim i drugim povremenim poslovima u Srbiji predviđa da poslodavac može da evidentacionom prijavom angažuje povremene radnike u građevinarstvu, ugostiteljstvu, informisanju, umetnosti zabave i rekreacije, kreativnim industrijama, čuvanju dece i odraslih, održavanju higijene. Osim u poljoprivredi, gde se već primenjuje sličan zakon, jer se niz poslova definiše pojednostavljenim angažovanjem od setve, žetve, branja voća, nege stoke, takav tretman bi, kako je predloženo, trebalo da dobiju i radnici u građevinarstvu na poslovima pripreme gradilišta, prenosu alata, ručnom kopanju, istovaru, utovaru…
Nacrtom zakona, koje je pripremilo Ministarsto za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u ugostiteljstvu pojednostavljeni su poslovi šankera, barmena, konobara, kuvara, sobarice, perača sudova, a u turizmu turistički vodiči i pratioci. U sektoru informisanja i komunikacija pojednostavljenim poslovima se smatra audio- vizuelna produkcija, posao statista, vozača, rekvizitera. Povremeni radnici u sektoru umetnost, zabava i rekreacija moći će da se zapošljavaju na poslovima organizacije događaja, promociji, cepanju karata, održavanju higijene, pomoćnim poslovima za potrebe tehnike i scenografije.
Poslodavac može da angažuje radnika u tim sektorima na povremenim poslovima najviše 180 dana u toku kalendarske godine, ili najviše 15 dana mesečno, a istog radnika najduže do 120 dana godišnje. Radnik, kako je predviđeno, ima pravo na pauzu u toku rada od 15 do 45 minuta, zavisno od dužine radnog vremena, ali ne i na godišnji odmor.
Na povremenim poslovima može da se angažuje i zaposleni radnik sa nepunim radnim vremenom do punog radnog vremena. I zaposleni radnik sa punim radnim vremenom može da se angažuje i na povremenim poslovima, ali najduže do jedne trećine punog radnog vremena.
Poslodavac je dužan da preko posebnog informacionog sistema, povezanog sa Poreskom upravom, prijavi radnika svakog radnog dana do deset sati pre podne za prvu smenu i od 13 do 15 sati za popodnevnu smenu.
Radno vreme traje, kako predviđa Nacrt, osam sati, a najviše 12 sa prekovremenim radom, a ako radnik radi jedan od predviđenih dana u nedelji za odmor ima pravo na slobodan dan.
Poslodavac je dužan da privremenog radnika, pre stupanja na rad, upozna sa poslovima koje će obavljati, mestom rada, očekivanim trajanjem rada, uslovima za njegovu bezbednost, radnim vremenom, pauzom, nedeljnim odmorom i visinom naknade bez poreza i doprinosa, odnosno uslovima rada.
Stupanjem radnika na posao, kako se navodi u Nacrtu, po evidencionoj prijavi poslodavca, koju mu dostavlja u elektronskom obliku, ili odštampanu, „smatraće se da je radnik prihvatio uslove rada i da je time zaključen ugovor“.
Poslodavac je dužan da radniku plati naknadu za svaki započeti sat rada, kao i poreze i doprinose.
Naknada, bez poreza i doprinosa obračunava se po radnom satu, najmanje u iznosu minimalne cene rada, a isplaćuje se na kraju dana ili drugom ugovorenom roku. Ako poslodavac ne odjavi radnika do sledećeg dana do deset sati dužan je da mu plati naknadu.
Radnik ima pravo na zdravstveno osiguranje samo u slučaju povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Radnik se, angažovanjem na povremenim poslovima, ne isključuje sa evidencije nezaposlenih, ne gubi pravo na porodičnu penziju ili finansijsku podršku porodici.
